HISTORIJA 

Nastanak

Dana, 24. oktobra 1946. godine u velikoj dvorani Fiskulturnog doma u Sarajevu (popularni “Fis”), došlo je do spajanja Omladinskog sportskog društva “Sloboda” i Radničkog sportskog društva “Udarnik” u novo društvo, zvanično nazvano Sportsko društvo “Torpedo”. Ideju za ovaj naziv dao je Šefik Maglajlić koji je nakon povratka iz Rusije, bio zadivljen igrom fudbalera istoimenog tima iz Moskve.

 

Ipak 5. oktobra 1947. godine, na prijedlog Mirka Ostojića, tadašnjeg glavnog urednika “Oslobođenja”, SD “Torpedo” i zvanično mijenja ime u “Sarajevo”, koje je ostalo do danas. Drugi bitan datum za klub došao je 20. maja 1949. godine, kada Fudbalski klub Sarajevo počinje da djeluje kao samostalna sportska organizacija.

 

Sarajevo je već u prvoj sezoni 1946/47 učestvovalo u Kupu Jugoslavije i došlo do polufinala, gdje je eliminisano žrijebom od ekipe “Naša Krila”, nakon što u 120 minuta igre nije bilo golova. Kasnije je Sarajevo u utakmici za treće mjesto savladalo ekipu Sloge iz Novog Sada sa 4:1 i tako ostvarilo prvi veći uspjeh, nakon samo 13 mjeseci od osnivanja. Isti uspjeh, plasman u polufinale Kupa, Sarajevo je ponovilo i pet godina kasnije, ali ovaj put je eliminisano od strane Crvene Zvezde.


FK Sarajevo, 1950. godina 

 

S druge strane u prvenstvu Jugoslavije, Sarajevo je svoj debi imalo u sezoni 1947/48, ali nažalost neuspješan, u konkurenciji 10 timova Sarajevo je osvojilo posljednje, deseto mjesto i odmah napustilo društvo najboljih jugoslavenskih klubova. Ali nakon samo jedne sezone provedene u Drugoj ligi, Sarajevo se vraća u elitu i tamo ostaje sve do sezone 1956/57 kada posljednji put u svojoj historiji ispada iz najvišeg ranga takmičenja. U tom periodu Sarajevo je pored već pomenutog polufinala Kupa iz 1952. godine, najveći uspjeh napravilo u sezoni 1949/50. godine osvajanjem 5. mjesta, te u dva navrata osvajanjem 6. mjesta (1952/53 i 1955/56). 

Prva šampionska generacija

Tako je Sarajevo odigralo još jednu i do danas posljednju sezonu u nižem rangu takmičenja. Nakon samo jedne godine provedene u Drugoj ligi (1957/58) Sarajevo se vratilo u Prvu ligu i do danas zadržalo status prvoligaša. Nakon toga Sarajevo kreće prema vrhu jugoslavenskog fudbala, na krilima legendarnog Asima Ferhatovića Haseta, koji izrasta u velikog igrača. Tako Sarajevo u sezoni 1963/64 predvođeno Hasetom, koji je sa 19 golova bio prvi strijelac Lige, osvaja četvrto mjesto. Godinu kasnije Sarajevo je vicešampion Jugoslavije, a onda nakon jedne lošije sezone (9. mjesto), dolazi najuspješnija godina u 20-godišnjoj historiji kluba.


FK Sarajevo, 1967. godina

Sarajevo postaje prvi bosansko-hercegovački šampion, i uz to ostvaruje plasman u finale Kupa Maršala Tita, ali tu uz dosta mutnih radnji, rezultatom 2:1 gubi od Hajduka u utakmici koja se igrala u Splitu. Osvajanjem titule, Sarajevo je steklo pravo nastupa u Kupu šampiona, gdje ostvaruje plasman među 16 najboljih evropskih timova, ali tamo je eliminisano od strane čuvenog engleskog Macnhester Uniteda, koji nakon izbacivanja Sarajeva (0:0 i 2:1) odlazi do samog kraja i postaje prvak Europe za tu sezonu.

Period stagnacije

Nedugo poslije velikog uspjeha, Sarajevo pada u agoniju. Sve što je u idućih 11 godina uspjelo napraviti je osvajanje jednog šestog i dva sedma mjesta, te plasman u četvrfinale Kupa u sezoni 1976/77. U istoj sezoni Sarajevo je jedva osiguralo opstanak. Završivši na 16. mjestu sa 2 boda više od Napretka i 4 više od posljednjeg Željezničara. Tako Sarajevo 10 godina nakon osvajanja titule prvaka, jedva ostaje u Ligi, i to nauštrb najljućeg rivala Željezničara, koji je tako samo pet godina nakon svoje jedine titule, preselio u niži rang.

 

FK Sarajevo, 1973. godina
 

Ali ipak jedina svijetla tačka jeste što je u tom periodu u vrhunskog igrača stasao Safet Sušić, koji je u klub stigao 1974. Godine, kao 18-godišnjak. U sezoni 1978/79, najbolji bh. igrač svih vremena sa svoje 24 godine pokazuje da je sazrio u jednog od najboljih igrača Lige. 

POVRATAK U VRH

Sa Sušićem na vrhuncu Sarajevo ulazi u novi blistavi period svoje historije, koji je ovaj put trajao punih 7 godina. U već pomenutoj sezoni, 1978/79 Sušić sa 15 golova predvodi Sarajevo u osvajanju 4. mjesta na tabeli, a za sebe zarađuje titulu najboljeg igrača Lige za tu sezonu. Iduće godine, Sušić zabija dva gola više nego lani, ukupno 17 i tako ponovno osvaja titulu najboljeg igrača Lige, ali ovaj put i najboljeg strijelca. I Sarajevo se penje za dva mjesta na tabeli i osvaja svoju drugu titulu viceprvaka Jugoslavije, nakon propuštenog naslova jesenjeg prvaka, te ostvaruje plasman u polufinale Kupa i ispada nakon jedanaesteraca od Crvene Zvezde.



FK Sarajevo, 1980. godina
 

Nakon manjeg pada u sezoni 1980/81 (13. mjesto), koja će ipak ostati upamćena po susretima u Kupu UEFA sa njemačkim HSV-om (2:4 i 3:3), Sarajevo u sezoni 1981/82 ponovno osvaja 4. mjesto, a iduće godine iako ne baš uspješni u prvenstvu (11. mjesto), Sarajevo ipak ostvaruje uspjehe u drugim takmičenjima. Nakon izbacivanja Slavije i Corvinula, Sarajevo se plasiralo u 1/8 finala Kupa UEFA, gdje je eliminisano od belgijskog Anderlechta (1:6 i 1:0), a u Kupu dolazi do svog drugog finala, ali i ovaj put se na putu do trofeja, ispriječio jedan hrvatski klub. Samo što je sada to bio zagrebački Dinamo, koji je predvođen Ćirom Blaževićem sa klupe slavio sa 3:2 i osvojio Kup.

 

Iduće godine Sarajevo osvaja 9. mjesto na tabeli, te ostvaruje plasman u četvrtfinale Kupa. Svi uspjesi ostvareni na tri fronta (Liga, Kup, Kup UEFA) u prethodnih 6 sezona (79-84) krunisani su drugom šampionskom titulom, osvojenom u sezoni 1984/85 sa četiri boda prednosti ispred splitskog Hajduka. Tako je Sarajevo postalo prvi tim izvan velike četvorke sa dvije titule prvaka Jugoslavije. Kasnije će to još poći za rukom samo Vojvodini, koja je 1989. godine osvojila svoju drugu titulu.



FK Sarajevo, 1985. godina
 

Poslije osvojene titule prvaka i neočekivanog ispadanja u prvom kolu Kupa Šampiona od anonimnog Kuusysija iz Finske (1:2 i 1:2), Sarajevo ostaje bez ključnih igrača iz šampionske generacije (Pašić, Hadžibegić, nešto ranije Musemić). Nakon toga sve do raspada bivše države Sarajevo je igralo tek epizodnu ulogu u domaćem prvenstvu. U idućih 7 sezona samo je jednom uspjelo završiti među prvih 10 klubova, a i u Kupu osim četvrtfinala u sezoni 1987/88, nije napravljen nikakav veći uspjeh.  

PRVE POSLIJERATNE GODINE

Nakon što je uslijedila agresija na našu zemlju, baš kao i sve ostale pore života i fudbal je u našem gradu bio ugašen. Ipak 1993. godine FK Sarajevo izlazi iz države i obilazi svijet igrajući humanitarne utakmice. Ekipu Sarajeva je sa klupe predvodio Fuad Muzurović, a između ostalih igrali su Elvir Baljić, Almir Turković i Mirza Varešanović. Definitivno će ostati upamćena utakmica između Sarajeva i Parme, koja je završila rezultatom 2:1 za Italijane, nakon što je Sarajevo povelo golom i danas aktivnog Almira Turkovića. 

 

1994. godine u Zenici se održava prvo prvenstvo Bosne i Hercegovine. Nakon kvalifikacijskih turnira koji su se igrali u četiri grada (Sarajevo, Tuzla, Jablanica, Zenica), Sarajevo je u “jablaničkoj” grupi osvojilo ubjedljivo prvo mjesto i ostvarilo plasman na završnicu prvenstva, gdje je na kraju osvojilo drugo mjesto, iza Čelika. U sezoni 1996/97, Sarajevo ponovno osvaja drugo mjesto iza Čelika, te po prvi put u svojoj historiji državni Kup, a nakon toga i Superkup savladavši zenički Čelik. Godinu dana kasnije boro tim je opet osvojio titulu viceprvaka (poraz u finalu Play-offa od Željezničara), te Kup BiH. U sezoni 1998/99 osvojeno je prvo mjesto i nakon odgađanja Play-offa, NSBiH proglašava Sarajevo šampionom Bosne i Hercegovine za tu sezonu. Pored toga Sarajevo je igralo i u finalu Kupa te Superkupa, ali je oba puta poraženo na Koševu od visočke Bosne. 

ZAJEDNIČKA LIGA

Nakon te tri, može se reći zlatne sezone Sarajeva, u kojima je Sarajevo sva tri puta bilo među dva nabjolja kluba, igralo sva tri finala i Kupa i Superkupa, uslijedio je težak period. Čekalo se punih 8 godina na novu titulu, koja je osvojena tek u sezoni 2006/07, a u tom periodu je osvojilo jedno drugo mjesto (2005/06), dva Kupa (2001/02 i 2004/05), te igralo jednom u finalu Kupa (2000/01).



FK Sarajevo, 2007. godina

U posljednjih nekoliko godina Sarajevo je napravilo dosta dobrih rezultata na evropskoj sceni. Prije svega treba podsjetiti na remi u Istanbulu sa Besiktasem, zatim pobjede protiv češke Sigme, Rapida iz Bukurešta, Genka, Spartaka, Helsingborga, Orebra i Levskog. Dva puta je nastupalo u 1. kolu Kupa UEFA, te po jednom u trećem pretkolu Lige Prvaka i play-offu Evropske lige, što predstavlja najveći uspjeh nekog bh.tima u poslijeratnim nastupima na euro sceni. 

Najveći uspjesi:

Šampioni Jugoslavije: 2 (1966/67, 1984/85)
Šampioni Bosne i Hercegovine: 2 (1998/99, 2006/07)
Kup BiH: 5 (1996/97, 1997/98, 2001/02, 2004/05, 2013/14)
Superkup BiH: 1 (1997)


Vicešampioni Jugoslavije: 2 (1964/65, 1979/80)
Vicešampioni Bosne i Hercegovine: 6 (1994, 1996/97, 1997/98, 2005/06, 2010/11, 2012/13)


Finalist Kupa Maršala: 2 (1966/67, 1982/83)
Finalist Kupa BiH: 2 (1998/99, 2000/01)
Finalist Superkupa BiH: 2 (1998, 1999)

Ljetna liga šampiona: 1 (1972)
Otvoreno prvenstvo Jugoslavije: 1 (1983)


Najveći uspjesi na Euro-sceni prije rata:
- 1/8 finala Kupa Šampiona (1967/68)
- 1/8 finala Kupa UEFA (1982/83)
- 1/4 finale Srednjoevropskog Kupa (1966/67) 


Najveći uspjesi na Euro-sceni poslije rata:
- 1. kolo Kupa UEFA (2002/03, 2007/08)
- 3. pretkolo Lige Prvaka (2007/08)
- Play-off Evropske Lige (2009/2010, 2014/15)

 
 

SLJEDEĆAUTAKMICA

5. kolo BHT Premijer lige

FK Sarajevo

FK Drina 

Srijeda, 24.09.2014.

16:00

Asim Ferhatović Hase, Sarajevo

 
 

POSLJEDNJAUTAKMICA

8. kolo BHT Premijer lige

FK Sarajevo

FK Olimpic

Subota, 20.09.2014.

17:00

Asim Ferhatović Hase, Sarajevo

 

TABELAPRVI TIM

1. Široki Brijeg 8 6 2 0 15:5 20
2. Željezničar 8 5 2 1 14:8 17
3. Zrinjski 7 5 1 1 11:2 16
4. Olimpic 8 4 2 2 14:11 14
5. SARAJEVO 7 3 4 0 15:8 13
6. Velež 8 3 4 1 8:6 13
7. Slavija 8 3 3 2 11:6 12
8. Borac 7 3 1 3 7:11 10
9. Sloboda 8 3 0 5 7:8 9
10. Travnik 8 2 3 3 8:11 9
11. Drina 7 2 2 3 7:7 8
12. Čelik 8 1 4 3 5:7 7
13. Radnik 8 1 2 5 4:10 5
14. Mladost 8 1 2 5 4:11 5
15. Vitez 8 1 2 5 3:12 5
16. Zvijezda 8 0 4 4 7:17 4
1. Široki Brijeg 11 10 0 1 42 : 8 30
2. Željezničar 11 9 1 1 44 : 11 28
3. SARAJEVO 11 9 0 2 31 : 7 27
4. Borac 10 7 0 3 21 : 9 21
5. Zrinjski 11 6 1 3 33 : 13 19
6. Rudar P. 11 5 3 3 13 : 18 18
7. Olimpic 11 5 2 4 14 : 14 17
8. Gradina 11 5 0 6 12 : 23 15
9. Čelik 11 4 2 5 12 : 19 14
10. Leotar 11 3 3 5 11 : 17 12
11. Zvijezda 11 3 1 7 19 : 28 10
12. Slavija 11 3 1 7 18 : 29 10
13. Radnik B. 11 2 3 6 10 : 27 9
14. Travnik 11 2 2 7 9 : 21 8
15. GOŠK 11 2 1 8 5 : 32 7
16. Velež 10 1 2 7 10 : 26 5
1. SARAJEVO 11 9 1 1 19 : 2 28
2. Željezničar 11 9 0 2 34 : 10 27
3. Široki Brijeg 11 6 2 3 19 : 10 20
4. Leotar 11 6 1 4 21 : 17 19
5. Čelik 11 6 1 4 15: 11 19
6. Olimpic 11 5 2 4 26 : 15 17
7. Velež 10 5 2 3 17 : 8 17
8. Radnik B. 11 5 2 4 15 : 11 17
9. Borac 10 5 0 5 24 : 17 15
10. Rudar P. 11 4 2 5 15 : 14 14
11. Zvijezda 11 4 2 5 13 : 17 14
12. Zrinjski 11 4 0 7 22 : 22 12
13. Slavija 11 4 0 7 13 : 15 12
14. Travnik 11 3 3 5 7 : 30 12
15. Gradina 11 1 1 9 7 : 42 4
16. GOŠK 11 0 3 8 9 : 34 3

ANKETA 

Ko je kriv za loše rezultate?
AKTUELNO  |NOVOSTI  |  IZVJEŠTAJI  |  INTERVIEW  |  MEDIJI O FKS
MULTIMEDIA  |FOTOGRAFIJE  |  VIDEO  |  AUDIO  |  WALLPAPER  |  MATCH PHOTO
FK SARAJEVO  |HISTORIJA  |  LIČNA KARTA  |  STADION  |  TROFEJI  |  LEGENDE  |  BORDO VREMEPLOV  |  NAVIJAČI
PRVI TIM  |IGRAČKI KADAR  |  STRUČNI ŠTAB  |  REZULTATI  |  STATISTIKA
ŠKOLA FUDBALA  |O ŠKOLI  |  JUNIORI  |  KADETI
OSTALO  |RASPORED PL  |  RASPORED KUPA BIH  |  ARHIVA  |  LINKOVI
FKSINFO  |SHOP  |  MARKETING  |  USLOVI KORIŠTENJA  |  IMPRESSUM  |  KONTAKT

Copyright © 2004 - 2014 by fksinfo.com | All rights reserved. | Preuzimanje sadržaja bez prethodne dozvole nije dopušteno
Owned by FKSinfo Team | Designed by Crnkić Minel | Developed by Lampa Studio / Nash Studio